Poziv za pomoć internacionalnoj "Odoo" open-source zajednici

Also available in English.

Uvod

Dragi ERP profesionalci i entuzijasti koji svoj rad bazirate na “Odoo” open-source platformi, trebamo vašu pomoć. Pokrenuli smo inicijativu kreiranja bosanskohercegovačke “Odoo” open-source zajednice.

Preduzeće “bring.out”

Mi smo preduzeće koje proteklih 30 godina djeluje na isključivo na lokalnom tržištu sa sopstvenim računovodstvenim rješenjima. Na bosanskoj lokalizaciji “Odoo”-a intenzivno radimo protekle tri godine. U tom periodu smo realizovali sljedeće projekte:

  • Obračun PDV-a
  • Fiskalizacija za oba bosanskohercegovačka entiteta
  • Obračun plata za bosanskohercegovački entitet “Federacija BiH”
  • Cjelovito e-banking rješenje (plaćanja, bankovni izvodi) za jednu banku koja djeluje u BiH

Pored toga, napravili smo više modula koji nisu usko vezani za bosansku lokalizaciju. Npr, posljednji modul koji smo razvili je “AI OCR” prepoznavanje ulaznih faktura troškova.

Mi smo mikro preduzeće - tim od dva inžinjera. Nemamo sopstvenu službu prodaju niti bilo kakvu administraciju. Stoga je domet našeg rada i uticaja, očekivano, ograničen. Kao inžinjerski tim, naši glavni kriteriji u poslovanju su uvijek bili tehničke prirode. Tako je došlo i do odabira “Odoo” open-source platforme1.

Zašto “open-source only”

Mi smo takođe po pitanju naše ponude u većini “open-source only” preduzeće. Razlog je opet primarno tehničke prirode: Ne želimo da naši alati budu zaključani od strane jednog vendora. Mi “Odoo” vidimo kao alat za razvoj naših rješenja. Slično bazi podataka i programskim jezicima koje koristimo, želimo da ključne komponente naših sistemu slobodne - “open-source” softver.

Saradnja sa zvaničnim “Odoo” partnerima i korisnicima “Odoo EE”

Naša programska rješenja isporučujemo gdje god je to moguće. Korisnici vrše odabir svoje IT platforme po sopstvenim potrebama i nahođenju. Ako korisnik ima “Odoo EE” isporučićemo naša rješenja na toj platformi2.

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina je mala evropska zemlja. Nalazmo se na jugoistoku Evrope na balkanskom poluotoku. Jedna smo od najsiromašnijih zemalja u Evropi. U procesu cijepanja bivše federalne države, Bosna i Hercegovina je postala neovisna, te primljena u UN u aprilu 1992 godine. Međutim, u isto vrijeme započeo je surovi i krvavi rat. Kao i svaki drugi rat, njegov glavni uzrok bila borba za moć i resurse. Etničke i vjerske različitosti su na najbrutalniji način iskorištene kao “pogonsko gorivo” za ostvarenje tih ciljeva. Suština plana je bilo dijeljenje Bosne i Hercegovine između “velikih” susjeda Srbije i Hrvatske. Nažalost, jedan od ishoda rata je i taj da je na tlu Bosne i Hercegovine počinjen ratni zločin genocida3. Država ima složenu organizaciju i tri ekonomska prostora:

  • Entitet Republika Srpska
  • Entitet Federacija BiH
  • Brčko distrikt

”Odoo” open-source platforma kao moguća tačka spajanja

Bosna i Hercegovina je moja jedina država. Ovo napominjem zato što mnogi moji sugrađani imaju državljanstvo susjednih država. Dodatno, mnogi od njih svoj identitet vezuju isključivo za te države4. Kada bi predhodni pasus pisali ti sugrađani, njegov sadržaj bi bio potpuno drugačiji. Etnički Srbi bi izvjesno ispustili ili čak negirali dio o genocidu, Hrvati dio o cijepanju Bosne i Hercegovine između Srbije i Hrvatske. To je naša zbilja. To nas čini državom za koju se često kaže da se u njoj “ništa ne može dogovoriti”. Ja sam inžinjer. Da bi neki projekat uspješno realizovao, inžinjer mora razumjeti i uvažiti kontekst. U slučaju moje zemlje, politički i socijalni odnosi imaju veliki uticaj na sve projekte i procese. Podijeljeno bosanskohercegovačko društvo vidim kao jedan od ključnih negativnih faktora za formiranje “Odoo” zajednice u Bosni i Hercegovini. Ali, da budemo do kraja pošteni, čak i kada se prostor djelovanja suzi na dijelove države koji sebe uzimaju za homogenu cjelinu, dominira nepovjerenje i nerazumjevanje koncepta dijeljenja i solidarnosti. Društvo u kome podjele i nerazumjevanje dominiraju te prakse usvaja čak i tamo gdje za to nema nikakvog valjanog razloga. Nepovjerenje i nerazumjevanje se šire kao virusi.

Odoo “open-source” patformu vidim kao mogući “dobri” virus koji bi zainteresovane inžinjere i sve ostale koji uključene u implementaciju ERP sistema u Bosni i Hercegovini spajao. “Linux” jednako koriste i razvijaju Kinezi i Amerikanci na bazi zajedničkih interesa. Iste principe možemo primjeniti i ovdje.

Naši dosadašnji koraci

Ideju o bosanskoj “Odoo” open-source zajednici smo počeli konkretizirati objavom “hodi.ba”:

Jedan od projekata koji vidimo kao odličnu polaznu tačku je projekat “hodify” - projekat migracije legacy ERP sistema na “Odoo”5:

Inžinjerski odgovor na pitanje: “Bosanski Brod” ili “Brod”?

Kao inžinjer, u procesu postavljanja problema uvijek tražim reprezentativne primjere6. Dobar primjer bosanske zbilje je imenovanje gradova7. Jedan dio građana gradove zove prijeratnim nazivom, dok drugi novim. Po ovom pitanju nikada nije napravljen neki politički dogovor, niti iko ima očekivanja da će se postići. U bosanskoj lokalizaciji koji smo mi napravili, postoji baza gradova. Očekivano, nazivi koje smo mi definisali sadrže prefix bosanski: “Bosanski Brod”. Međutim, korisnici u bosanskohercegovačkom entitetu “Republika Srpska” takvu lokalizaciju ne bi prihvatili. Koje je moguće rješenje? Jedno od rješenja je da se korisnik može definisati parametar “Bosanski Brod ili Brod”. Na osnovu tog parametra baza gradova će biti u skladu sa preferencijama korisnika. Ovdje govorim o kategorijama koje nisu ustavno definisane8. Međutim, postoje kategorije koje su ustavno definisane. Primjer je ime jezika9. Bosanski jezik je ustavna kategorija, kao što su to srpski i hrvatski jezik10.

Da rezimiram: zamisao je da se u bosanskoj lokalizaciji ne može naći nešto što je neustavno ili nezakonito, dok bi se sve što se višeznačno koristi11 parametriziralo prema preferencijama korisnika.

Vaša iskustva

Koja iskustva u vašim zemljama? Koji su bili glavni pozitivni “trigeri” u razvoju vaših Odoo “open-source” zajednica? Šta su bile glavne prepreke? Da li imate neke ideje i sugestije koje bi bile primjenjive u mojoj državi?

hernad@bring.out.ba

Povezani članci:

Footnotes

  1. Jedan od glavnih faktora za “Odoo” je bila PostgreSQL baza podataka koristimo više od 10 godina i u našem “legacy” programskom rješenju “F18”. ↩

  2. Ako postoje tehnički preduslovi. ↩

  3. Počinjen i sudski presuđen - Međunarodni sud u Hagu za ratne zločine. ↩

  4. Mnogi čak i nemaju državljanstvo susjednih država, ali se priklanjaju političkom narativu kako Bosna i Hercegovina nije država ili je nametnuta država. ↩

  5. Ako zavirimo u detalje projekta “hodify” primjetimo da je to konceptualno projekat bi mogla koristiti i internacionalna “Odoo” zajednica. ↩

  6. Primjeri koji su dovoljno jednostavni za razumjevanje a dobro predstavljaju problem. ↩

  7. Jedan od stubova separatističkih ratnih politika je bilo negiranje svega što nosi naziv “Bosanski”. Te politike su rezultirale time da su u bosanskohercegovačkom entitetu “Republika Srpska” svim gradovima koji su nosili naziv “Bosanski” izbačeni ti prefiksi. Takvo stanje je ostalo i nakon rata. ↩

  8. Koliko mi je poznato, ovdje ne postoji čvrsto ustavno utemeljenje nijedne strane. ↩

  9. U bosanskohercegovačkom entitetu “Republika Srpska” vlasti nameću da se “bosanski” jezik zove “bošnjački” jezik. ↩

  10. Bosanski, hrvatski i srpski su tri zvanična jezika u Bosni i Hercegovini. ↩

  11. Kao rezultat nepostojanja sporazuma. ↩